5 najčešćih zabluda kod upisa tečaja stranog jezika – očekivanja i realnost

Tražite posao, nudi vam se bolji, želite napredovati na postojećem, ali za to vam treba samostalno korištenje nekog stranog jezika u govoru i pismu. Poduzetnik ste i pruža vam se prilika za inozemnu suradnju i počinjete se pitati zašto ste zapustili ono znanje jezika koje ste stekli u školi. Sestra vam se udala za stranca i čovjek djeluje simpatično, ali nikako se sporazumjeti! Imate želju da napokon savladate onaj jezik koji vam je nekada zadavao toliko muke. Jednostavno želite naučiti nešto novo… Zvuči poznato?

Na sreću, nikada nije kasno krenuti s učenjem stranog jezika, ali u praksi to najčešće izgleda sasvim drugačije od onoga što smo si zamislili. Ovo su najčešće zablude vezane za učenje stranog jezika.

 Zabluda #1  “Semestar/dva, to mi je dovoljno.”

Puno bi se moglo pričati što je to točno znanje stranog jezika i što je samostalno korištenje. Kada odlučimo da želimo znati neki strani jezik, najčešće si zamišljamo upravo tu razinu znanja – samostalno korištenje. Pričamo slobodno i “iz glave” kao što pričamo materinji jezik mada možda s užim rasponom riječi, razumijemo sugovornika i vodimo razgovor s lakoćom, sjedamo za računalo i sastavljamo poslovni e-mail bez ikakve muke. Puni entuzijazma upisujemo tečaj ili se informiramo o upisima i saznajemo, da bi došli do takve razine, treba nekoliko godina učenja. Dobru predodžbu o tome daje nam Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ) koji opisuje znanje jezika po stupnjevima te navodi raspon broja sati (minimalan broj sati) koji je potreban da se pojedini stupanj savlada. Vrijeme može varirati, ovisno o tome koliko često se sati održavaju i još nekim drugim faktorima, ali bitno je znati: brzih rezultata nema!

Zabluda #2 “Nakon svih onih godina učenja u školi, već nešto i znam. Ne moram krenuti od početka.”

Na žalost, najčešće nije tako. Ako se ne koristi i njeguje, razina znanja jezika brzo opada. Što više vremena prođe, razina je sve manja. Čak i ako nije prošlo puno vremena, trebamo biti svjesni da broj godina učenja u školi nije jednak broju godina učenja na tečajevima za odrasle. Za to postoji više razloga: način na koji učimo kao djeca i kao odrasli, vrsta škole u koju smo išli, je li nam to bio prvi ili drugi strani jezik i naravno, koliko smo truda tada uložili.

Ukoliko ste već učili neki jezik, prije upisa tečaja treba napraviti test za određivanje razine znanja (rade se u školi stranih jezika koju upisujete). Ti testovi na objektivan način prikazuju na kojem stupnju ZEROJ-a je vaše znanje i omogućuju da s učenjem krenete od točke koja je baš po vašoj mjeri.

Započinjanje tečaja bez testiranja i od neadekvatnog stupnja na početku možda izgleda kao dobra ideja, ali vrlo brzo izađe na vidjelo da se time nije uštedjelo ni vrijeme ni novac.

Zabluda #3 “Nakon svih onih godina učenja u školi, ne znam ništa. Krećem ispočetka.”

Da, zvuči smiješno, ali tako je. 🙂 U određivanju vlastitog znanja često smo subjektivni. Objektivna ocjena i stručni savjet mogu napraviti veliku razliku. Kao i gore, savjet je isti: testirajte se! Možda niste zaboravili baš onoliko koliko mislite. Naravno, ako tako želite, uvijek možete krenuti ispočetka, ali ako ne morate, cilj je korak bliži!

Zabluda #4 “Ne treba mi gramatika, samo konverzacija.”

Možda najveća zabluda od svih! Istina je, jedno bez drugog ne ide. Ta konverzacija upravo je ona prije spomenuta vještina samostalnog korištenja jezika, a do nje se ne može doći bez poznavanja jezičnih struktura (gramatike i vokabulara). Da bi se došlo do samostalnog korištenja, istovremeno treba razvijati sve aspekte jezika: čitanje, slušanje, govor i pismo. Za prvu ruku možda će vam pomoći da znate nekoliko gotovih rečenica, ali bez gramatike, one će ostati upravo to: jedna te ista gotova rečenica.

Ukoliko ne stvorite dobru i čvrstu jezičnu bazu, nadogradnja nije moguća.

Zabluda #5 “Lako ću napravit taj tečaj! Što je to za mene!”

Posljednje, ali ne manje važno: ne precijenjujte se! Želja da u što kraćem vremenu dođemo do cilja može dovesti do toga da si postavimo tempo koji nam, s obzirom na druge obaveze, nije moguće održati. Dobro razmislite koliko vremena (i energije) realno možete odvojiti za učenje. Sporiji tempo donijet će bolje rezultate od bržeg tempa kojeg nećemo moći održati pa ćemo tečaj prekinuti ili mu se nećemo moći posvetiti.

Imajte na umu, kod učenja jezika važan je kontinuitet, ne intenzitet.

Savjeti za kraj

Jasno definirajte svoj cilj

Raspitajte se točno koji stupanj poznavanja jezika vam je potreban ili razmislite do koje razine biste željeli ići. Ako niste sigurni, konzultirajte se sa stručnjakom.

Ne tražite brza rješenja

Ona zapravo ne postoje jer su u konačnici uvijek kontraproduktivna. Možda na početku izgleda da ste uštedjeli vrijeme, ali u jednom trenutku ispadne da ga ipak trebate utrošiti.

Shvatite testiranje predznanja i rezultate testa ozbiljno! 

Ukoliko imate predznanje, obavezno izađite na testiranje. Bilo da se sjećate više nego što ste mislili ili ste zaboravili više nego što ste mislili, testiranje će vam omogućiti da počnete učenje na pravom mjestu.

Odaberite tempo učenja u skladu sa svojim trenutačnim mogućnostima! 

U teoriji možda vrijedi da brži tempo donosi brže rezultate, ali u praksi nije tako. Bolje je uložiti manje vremena, ali kvalitetno, nego samo ići na sate da bi ih se “odradilo”. I, napokon, pomirite se s time da je učenje jezika dugotrajan proces, ali i velika nagrada.